Lik i djelo Pavela Durova se različito tumače na različitim mjestima. Jedni ga opisuju kao programersko čudo, drugi kao genijalnog biznismena, dok ga treći (tipično zapadnjački) optužuju da je špijun Kremlja. A on za sebe kaže da je borac za slobodu govora i biološki otac barem stotinu djece.
Karakter misterioznog osnivača Telegrama, koji je nedavno uhapšen u Francuskoj, možda je najbolje predstaviti kao egzotični koktel čiji su glavni sastojci ambicija i kreativnost Marka Zakerberga, čudne navike Džeka Dorsija i libertarijanstvo Ilona Maska. Sa Maskom, između ostalog, dijeli i opsesiju pronatalnom politikom i roditeljstvom. Durov je u julu izjavio da je biološki otac preko stotini djece zahvaljujući doniranju sperme u periodu od 15 godina.
Naoružan bogatstvom od preko 9 milijardi dolara (prema Blumbergu), nizom pasoša i prebivališta, Durov već deceniju živi život bez granica, pokušavajući da spasi slobodu komunikacije od znatiželjnih očiju različitih vlada.
Durovljev aktuelni problem sa zakonom oživljava staru debatu i suprotstavlja Telegramovu „end-to-end“ enkripciju – koja štiti komunikaciju između korisnika čak i od zaposlenika kompanije – bezbjednosnim „brigama“ različitih država i kampanji Evropske unije za obuzdavanjem visoke tehnologije.
Genijalna braća Durov
Durov je rođen 1984. godine u Sovjetskom savezu, ali se njegova porodica preselila u Italiju kada je imao samo četiri godine. Zatim se vraćaju u Rusiju nakon pada Sovjetskog saveza, kada je Durovljev otac dobio ponudu za posao na Državnom univerzitetu u Sankt Peterburgu.
Durov je u nedavnom intervjuu, koji je dao Takeru Karlsonu, rekao da su on i njegov stariji brat, Nikolaj, bili matematički geniji od malih nogu i da je stariji Durov bio veća zvijezda od njega samog kada su bili djeca, navodeći da je Nikolaj bio osvajač više zlatnih medalja na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi.
„Obojica smo bili strastveno zainteresovani za kodiranje i dizajniranje stvari“, rekao je Durov.
Pri selidbi iz Italije, ponijeli su sa sobom „IBM PC XT“ računar, što je značilo, po riječima Durova, da su ranih devedesetih u Rusiji bili jedna od malobrojnih porodica koja je zapravo mogla da se uči programiranju.
Ruski Zakerberg
Durovljeva vještina kodiranja i preduzetnički duh su doveli do stvaranja društvene mreže Vkontakte (VK), i to kada je imao samo 21 godinu. VK se vrlo brzo proslavio kao „ruski Fejsbuk“, a Durov je postao ruski pandan Zakerbergu.
Međutim, Durovljev odnos sa Kremljom se pogoršao mnogo brže nego Zakerbergov odnos sa Vašingtonom.
Kada su ukrajinski demonstranti počeli da koriste VK za organizovanje protesta u Kijevu protiv proruskog predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča 2013. godine, Durov je rekao da je Kremlj tražio od sajta da preda privatne podatke ukrajinskih korisnika.
„Odlučili smo da odbijemo, i to nije dobro prošlo kod ruske vlade“, rekao je Durov Karlsonu.
Ova odluka je navodno zapečatila njegovu sudbinu u kompaniji VK, podnio je ostavku na mjesto generalnog direktora, prodao sve svoje akcije (za milione, naravno) i napustio Rusiju.
„Meni nikad nije bio cilj da postanem bogat. Sve u mom životu se vrtilo oko toga da budem slobodan. Koliko to bude moguće, moja misija u životu jeste da obezbijedim drugim ljudima da postanu slobodni“, rekao je Durov.
„Ne želim da primam naređenja od bilo koga“.
„Sve su loše“
Dok je Zakerberg kupovao „WhatsApp“ u svojoj težnji da izgradi imperiju društvenih medija sada poznate kao Meta, Durov je odlučio da napravi sopstvenu aplikaciju za razmjenu poruka uprkos tome što je tržište bilo već prepuno takvih platformi.
Jednostavno je smatrao da nijedna od postojećih nije dovoljno dobra.
„Nije važno koliko aplikacija za razmjenu poruka postoji ako su sve loše“, rekao je Durov za „TechCrunch“ 2015. godine.
Durov je rekao da je njegovo iskustvo sa Kremljom bilo ključni motivator u stvaranju Telegrama, čije je sjedište sada u Dubaiju. On i njegov brat su željeli da izgrade nešto što bi bilo skriveno od radoznalih očiju vlade.
Snažna „end-to-end“ enkripcija kompanije i naglašena posvećenost privatnosti pokazali su se privlačnim stotinama miliona korisnika koji su pohrlili na Telegram – uključujući, navodno, i teroriste koji su isplanirali napade u Parizu u novembru 2015. godine.
Ove optužbe su navele obično povučenog Durova da krene u pohod na zapadne medije, dajući niz intervjua kako bi uvjerio „zabrinutu javnost“ da Telegram neće postati teroristički instrument.
Telegram je, prema Durovu, bio jednostavno najbezbjednija platforma za razmjenu poruka na tržištu – a kompromis stvaranjem „zadnjih vrata“ za vlade bi potkopao privlačnost aplikacije i posvećenost kompanije privatnosti.
„Ne možete ga učiniti bezbijednim od kriminalaca time što ćete ga otvoriti za vlade“, rekao je Durov za „CNN“ 2016. godine. „Ili je bezbijedan ili nije“.
Pitanje Kremlja
Odbijanje kompanije Telegram da promijeni politiku u vezi dešifrovanja dovelo je do sukoba sa vladama širom svijeta – uključujući i Rusiju, barem u početku.
Moskva je, navodno, 2018. pokušala da zabrani Telegram zbog odbijanja isporučivanja informacija ruskim bezbjednosnim službama. Durov je obećao da će prkositi zabrani.
Činilo se da je na pomolu još jedan obračun između Durova i Kremlja, ali se ruska vlada pokazala liberalnijom od mnogih zapadnih. Zabrana je ukinuta 2020. godine.
U godinama koje su uslijedile, Telegram je postao jedna od rijetkih stranih platformi društvenih medija koje rade u Rusiji bez ograničenja. To je sada, prema određenim izvorima, omiljeno sredstvo službene komunikacije za mnoge zvaničnike ruske vlade.
Durovljevi kritičari vole da ističu da Telegram ne bi mogao tako slobodno da radi u Rusiji, a da nije napravljena neku vrsta kompromisa sa Kremljom, što su optužbe koje je Durov više puta demantovao – često ukazujući na svoju situaciju iz 2010-ih koja ga je navela da napusti Rusiju. U saopštenju poslatom „CNN“-u, Telegram je negirao da su napravljeni bilo kakvi aranžmani sa Kremljom kako bi se aplikacija slobodno koristila u Rusiji.
Zapadni mediji sada tendenciozno naglašavaju da je Durov, prije nego što je priveden u Parizu, bio u Azerbejdžanu u isto vrijeme kada i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je boravio u toj zemlji u zvaničnoj dvodnevnoj posjeti. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je novinarima da se njih dvojica nisu sastali, ali to nije spriječilo „objektivne“ perjanice zapadnjačke sedme sile da objavljuju vijesti u rangu teorije zavjere.
Uprkos tome što je Durov javno okrenuo leđa Rusiji, ruski zvaničnici su ipak stali u njegovu odbranu ubrzo nakon privođenja. Portparolka Ministarstva
spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da je ruska ambasada u Parizu „odmah prionula na posao“ nakon što je dobila vijest o Durovljevim pravnim problemima.
Iako zapadne vlade ističu da ih “naročito zabrinjavaju” zloupotrebe Telegrama od strane kriminalaca koji se bave pranjem novca, trgovaca drogom i ljudi koji šire pedofiliju, stiče se utisak da su u pitanju (geo)politički motivisane optužbe i da je pred nama jedan kafkijanski proces čija je stvarna meta Durovljeva otadžbina od koje, na kraju, ipak nije mogao pobjeći.
Izvor: Identitet.live / Rade Pajkanović